Drito predstavio niz antiinflatornih mjera

Na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru, zastupnica Milka Rimac Bilušić u ime stranke DRITO predstavila je prijedlog za suzbijanje posljedica energetske i ekonomske krize. Upozorila je pritom kako se Hrvatska suočava s ozbiljnim gospodarskim izazovima i kako se, prema osnovnom scenariju Hrvatske narodne banke za 2026. godinu, stopa inflacije može očekivati u porastu do 4,6%, što je značajno povećanje u odnosu na početak godine, kada je iznosila 3,8%. Takva kretanja u velikoj su mjeri posljedica rasta cijene energije, režija, hrane i stanovanja, ali i postupnog popuštanja ranijih državnih mjera usmjerenih na ublažavanje inflatornih pritisaka. Upravo zato DRITO izlazi s konkretnim i provedivim prijedlogom, usklađenim s radom Sabora i zakonodavnom procedurom, kojeg je moguće realizirati bez većih intervencija u zakonski okvir.

Najprije pozivamo Vladu da poveća neoporezivi dio plaće, odnosno osobni odbitak. Osnovni osobni odbitak trenutno iznosi 600 eura, a nije mijenjan od izmjena iz 2024. na temelju kojih se primjenjuje od 1. siječnja 2025. S obzirom na trajnu inflaciju tijekom 2025. te njezino dodatno ubrzavanje početkom 2026., nužno je izmijeniti Zakon o porezu na dohodak, ne samo kako bi se osobni odbitak povećao, nego i kako bi se mehanizam njegova obračuna uskladio sa stopom inflacije. Riječ je o mjeri koja bi obuhvatila oko 1,7 milijuna hrvatskih građana, među kojima su i umirovljenici.

Kao druga mjera istaknuta je potreba za privremenim ograničavanjem rasta cijena komunalnih usluga. Način za postizanje tog cilja može se realizirati sklapanjem suradnje između Vlade i jedinica lokalne samouprave koje upravljaju komunalnim društvima. Uzimajući u obzir da Vlada već poduzima mjere ograničavanja cijena energenata, smatramo da ih je potrebno proširiti i na komunalne usluge kroz dva predložena mehanizma: smanjenje PDV-a na komunalne usluge ili subvencioniranje poslovanja jedinica lokalne samouprave, uz uvjet da se rast cijena komunalnih usluga privremeno ograniči ili zaustavi.

Među građanima koje inflacija posebno pogađa svakako su oni koji žive u najmu, jer njihovi mjesečni troškovi stanovanja uvelike ovise o odlukama najmodavaca i tržišnim kretanjima. Istodobno svjedočimo paradoksu da cijene najma rastu, dok u Hrvatskoj između 500 i 600 tisuća stanova stoji prazno. Zato predlažemo uvođenje programa subvencioniranja dugoročnog najma, kojim bi država vlasnicima nekretnina ponudila subvenciju u visini poreza na najam kao jednokratnu poticajnu mjeru, uz uvjet da svoju nekretninu stave na tržište dugoročnog i pravno uređenog najma.

U konačnici, predlažemo Vladi da odustane od izmjene Zakona o javnoj nabavi u dijelu koji se odnosi na pravila o nepromjenjivosti ugovora o građenju te da se iz prijedloga zakona u drugom čitanju izbaci odredba članka 25., kojom se predviđa automatska primjena Posebnih uzanci o građenju. U okolnostima očekivane inflacije od 4,6% takva bi izmjena mogla značajno opteretiti sve obveznike zakona o javnoj nabavi i samim time ostaviti manje prostora za antiinflatorne mjere usmjerene na pomoć građanima.

Vjerujemo da se unutar postojećeg zakonskog okvira, uz jasnu političku volju i stručan pristup, mogu provesti rješenja koja će izravno ublažiti pritisak inflacije na svakodnevni život građana. Odgovornost je Vlade da razmotri i primijeni mjere koje su provedive odmah, jer stabilnost gospodarstva i sigurnost građana zahtijevaju odlučno upravljanje, a ne pasivno promatranje krize.