Hrvatska više nikada ne smije biti europsko smetlište!

Saborski zastupnik Nino Raspudić upozorio je kako je istovar opasnog otpada u Lici, i ne samo u Lici, nego diljem Hrvatske, prijelomna politička točka nakon koje za odgovorne političare, političare kojima je doista stalo do hrvatske budućnosti, više ništa ne smije biti isto.

„Znamo da se HDZ i Andrej Plenković nadaju da će slučaj Like, nedostatka rješenja za sanaciju opasnog otpada i neprocesuiranja odgovornih pasti u  zaborav, međutim mi to nećemo dozvoliti! Po pitanju žurne sanacije i procesuiranja odgovornih domaće institucije na čijem su čelu ljudi koje je Plenković tamo politički postavio još su nas jednom iznevjerile.

Zato danas, kao ozbiljna politička stranka, Drito istupa s konkretnim pravnim aktom prema europskim institucijama koji će omogućiti zaštitu Hrvatske i rasvjetljavanje svih institucionalnih propusta u slučaju zakapanja ilegalnog opasnog otpada diljem Hrvatske.

Ovo nije samo hrvatsko, nego i europsko pitanje. Mi smo pristupili Europskoj uniji, između ostalog, i kako bismo imali više ekološke i zdravstvene standarde te bolju pravnu zaštitu. Umjesto toga, zbog propusta i korupcije HDZ-ovih institucija, danas smo ranjiviji nego ikada. Hrvatska je prepoznata kao najslabija karika EU po pitanju otpadne regulative, a jedinstveno tržište koje uključuje smanjene kontrole omogućilo je da postanemo europsko smetlište. To se hitno mora promijeniti!

Pritužbu EK predstavit će Matija Bartol, odvjetnik koji je u javnosti postao poznat po tome što je na sudu uspio pobijediti ministra Habijana i zaštititi radna prava naših policajaca. To sve govori o njegovoj stručnosti i ozbiljnosti, tako da nemamo dileme da će pritužba koje je ovako kvalitetno sročena biti usvojena“ rekao je Nino Raspudić.

Matija Bartol pojasnio je kako Pritužbom tražimo da Europska komisija utvrdi odgovornost naših institucija za propuste u nadzoru gospodarenja otpadom, sprječavanju nezakonitog odlaganja i izvršavanju naloženih mjera.

„Budući da je riječ o više lokacija i ponavljanju sličnih propusta, naš je pravni stav da predmet pokazuje širi problem državnih institucija glede provedbe europskih propisa o otpadu. Naknadno pokretanje sanacije je važno, ali ne daje odgovor na pitanje jesu li nadležna tijela ranije postupala pravodobno i jesu li otklonjeni uzroci ponavljanja takvih slučajeva. Od Komisije zato tražimo pokretanje postupka zbog povrede prava Europske unije i pribavljanje cjelovite dokumentacije od nadležnih tijela, a sve radi sprječavanje daljnjeg i budućeg nezakonitog postupanja. Kazneni postupci protiv pojedinaca ne zamjenjuju te obveze države niti opravdavaju odgađanje zaštite okoliša i građana.

Ono što se dogodilo u Gospiću ne smije ostati samo na riječima, nego mora imati dugoročan pravni epilog“ ustvrdio je odvjetnik Bartol.

„Dok u Europskoj uniji Andrej Plenković pokazuje umiveno lice uljuđenog birokrata, nama hrvatsku zemlju i vodu, i  zdravstvenu budućnost naše djece s otpadnom mafijom trže i uništavaju njegovi kadrovi poput Andrije Mikulića kojeg je HDZ postavio na čelo Državnog inspektorata. Neka se stoga i u Bruxellesu čuje što HDZ doista radi Hrvatskoj. Najveće blago Hrvatske, uz ljude, naš je okoliš. Ljepota i čistoća naše zemlje bogomdana je i dosad smo je uzimali zdravo za gotovo. Međutim Gospić je to zauvijek promijenio. Vrijeme je da oni koji su nas otrovali pravno i politički konačno plate“, zaključio je Nino Raspudić.

Drito zahtijeva da Europska komisija u okviru članka 258. UFEU-a poduzme sljedeće radnje:

A) POKRETANJE I PREDMET POSTUPKA
1. Registrira ovu pritužbu, odnosno pridruži je ranije otvorenom predmetu ako takav predmet postoji, te podnositelju dostavi referentni broj. 
2. Pokrene postupak zbog povrede obveza Republike Hrvatske i uputi službenu opomenu zbog povrede članaka 13., 15. stavka 1., 34. i 36. stavka 1. Direktive 2008/98/EZ te, kao zasebnog prigovora, nedjelotvorne provedbe nadzora prekograničnih pošiljaka prema članku 50. stavcima 2. i 4. Uredbe 1013/2006, kako je izmijenjena Uredbom 660/2014. 
3. U isti postupak uključi povezani prigovor provedbe članka 23. Direktive u odnosu na dozvolu za gospićku lokaciju te, prema pribavljenoj dokumentaciji, utvrdi puni opseg povrede članaka 17., 35. i 36. stavka 2. Direktive i članka 50. stavaka 2.a i 5. Uredbe 1013/2006. Za identificirane pošiljke obuhvati primjenu članaka 3., 9., 18. i 24. te Uredbe, prema pripadajućem režimu, saznanjima nadležnih tijela i poduzetim mjerama.

B) UTVRĐIVANJE ČINJENICA 
4. Od Republike Hrvatske zatraži svu dokumentaciju navedenu u odjeljku 8. i posebno očitovanje o svakom prigovoru, s kronološkim prikazom vremena između prvog saznanja, izdavanja naloga, utvrđenog neizvršenja i stvarnog uklanjanja otpada. 
5. Provjeri stvarni sadržaj i intenzitet nadzora nakon utvrđenih nepravilnosti, provedbu zabrana, suglasnosti za prekogranične pošiljke i njihovo povlačenje, kontrolu stvarnih tokova otpada te razmjenu podataka između DIRH-a, Ministarstva, Carinske uprave, MUP-a i nadležnih tijela Slovenije i Italije. Od svake mjere utvrdi datum donošenja, dostave i stvarne provedbe te njezin učinak na daljnje pošiljke. 
6. Žurno utvrdi koje su privremene zaštitne mjere provedene na lokacijama s dokumentiranim okolišnim rizikom, posebno u Gospiću, ne čekajući završetak kaznenih postupaka. 
7. U okviru ocjene institucionalne djelotvornosti pribavi podatke o unutarnjem nadzoru DIRHa, zaštiti samostalnosti inspektora, rukovodnim intervencijama u predmetne nadzore i korektivnim mjerama, bez prejudiciranja kaznene odgovornosti pojedinih osoba.

C) MJERE ZA PRESTANAK POVREDE 
8. Od Republike Hrvatske zahtijeva uklanjanje ponavljajućih nedostataka u praćenju i izvršenju rješenja, koordinaciji nadležnih tijela i provjeri stvarnih tokova otpada, uključujući provedbu nadzora prekograničnih pošiljaka prema utvrđenim rizicima, pravodobnu zabranu nezakonitih pošiljaka, povlačenje suglasnosti kada su ispunjeni zakonski uvjeti te suradnju s državama polazišta radi povrata ili zakonite obrade i sigurnog skladištenja. 
9. Od Republike Hrvatske zahtijeva operativni plan za svaku obuhvaćenu lokaciju, s određenim odgovornim tijelom, pojedinačnim rokovima, privremenim zaštitnim mjerama, načinom zakonite obrade preostalog otpada, planom sanacije i programom monitoringa. 
10. Nadzor daljnjeg postupanja veže uz dokazano uklonjene količine, izvršene sanacijske radove i rezultate monitoringa, a ne uz najavljene mjere ili samo donošenje planova i odluka. 
11. Podnositelja redovito obavještava o postupanju te mu, prije eventualnog zatvaranja predmeta, dostavi razloge i podatke na kojima bi se takva odluka temeljila i omogući mu da se o njima očituje. Predmet zahtjeva jest utvrđivanje i prestanak povrede obveza Republike Hrvatske. O kaznenoj krivnji pojedinaca, naknadi individualne štete i zakonitosti pojedinačnih nacionalnih akata odlučuju za to nadležna nacionalna tijela i sudovi.